31. januar – Nacionalni dan bez duvanskog dima

Svake godine u Srbiji najmanje 15.000 ljudi prevremeno umire zbog posledica pušenja, a upotreba duvana povezana je sa nastankom brojnih bolesti. Gotovo da nema organa u telu na koji duvan nema štetan uticaj, a dokazi o bolestima izazvanih duvanom gomilaju se već decenijama. Duvanski dim sadrži preko 7.000 različitih supstanci, među kojima je preko 250 jedinjenja opasnih po zdravlje i oko 70 materija za koje je utvrđeno da izazivaju maligna oboljenja. U svetu, svake godine usled upotrebe duvana i izloženosti duvanskom dimu prevremeno umire blizu osam miliona ljudi, odnosno više od 20 000 dnevno.  Od svih smrtnih slučajeva uzrokovanih kardiovaskularnim bolestima, petina je  uzrokovana upotrebom duvana i izloženosti duvanskom dimu. Pušenje je povezano i sa rakom pluća, a upotreba duvana povezana je sa oboljevanjem od drugih malignih oboljenja, kao što su rak bešike, debelog creva i rektuma, jednjaka, jetre, pankreasa, traheje, bronha.

Upotreba duvana je faktor rizika za mnoge druge bolesti, kao što su opstruktivna bolest pluća, astma, emfizem, hronični bronhitis, reumatoidni artritis i bolesti usta. Pored toga, upotreba duvana utiče i na reproduktivne organe, pa može uticati i na smanjenje plodnosti. Upotreba duvana povezana je i sa povećanim rizikom umiranja kod obolelih od nekih zaraznih bolesti, kao što je tuberkuloza. Posebno osetljiva populacija su mladi, a većina današnjih pušača prvu cigaretu je zapalila tokom adolescencije. Mladi koji puše, pored većeg rizika oboljevanja od brojnih hroničnih nezaraznih obolenja tokom života, obično su manje fizički aktivni i imaju više problema sa disajnim organima.

Zbog toga Institut za istraživanje i razvoj dobrih praksi Well being international apeluje na pušače da ostave ovu nezdravu naviku i time povećaju sebi šansu da vode zdrav i produktivan život